Politika privatnosti

©2025 One Medical. Sva prava zadržana.

Blog

Početna / Blog / Ekcem: zašto nastaje, kako se prepoznaje i kako se leči?

Ekcem: zašto nastaje, kako se prepoznaje i kako se leči?

Blog Sreda, 20. Maj 2026.

Ekcem je jedno od najčešćih upalnih stanja kože. Može se javiti kod dece i odraslih, na licu, šakama, pregibima, vratu, nogama ili drugim delovima tela. Najčešće se prepoznaje po crvenilu, svrabu, suvoj i osetljivoj koži, ali simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe.

Iako ekcem nije opasan u većini slučajeva, može značajno da utiče na svakodnevni život. Svrab, zatezanje kože, peckanje i povremena pogoršanja često stvaraju nelagodnost, posebno kada se promene nalaze na vidljivim regijama kože.

Dobra vest je da se ekcem može držati pod kontrolom. Najvažnije je pravilno negovati kožu, prepoznati faktore koji pogoršavaju simptome i, kada je potrebno, uključiti terapiju koju preporučuje dermatolog. Redovna hidratacija kože jedan je od osnovnih koraka u kontroli ekcema, jer pomaže u očuvanju kožne barijere i smanjenju pogoršanja.

Šta je ekcem?

Ekcem je upalno oboljenje kože koje dovodi do narušene zaštitne barijere kože. Kada je kožna barijera oslabljena, koža lakše gubi vlagu i postaje osetljivija na spoljašnje faktore kao što su sapuni, deterdženti, hladnoća, znoj, prašina, parfemi ili određeni materijali.

Zbog toga koža kod ekcema često izgleda:

  • suvo
  • crveno
  • hrapavo
  • ispucalo
  • perutavo
  • nadraženo
  • sklono svrabu

Kod nekih osoba promene mogu biti blage i povremene, dok kod drugih ekcem može biti uporan, sa periodima smirivanja i ponovnog pogoršanja. Mayo Clinic navodi da atopijski dermatitis, jedan od najčešćih oblika ekcema, može biti hroničan i da se simptomi često javljaju u epizodama pogoršanja.

Koji su najčešći simptomi ekcema?

Simptomi ekcema mogu se razlikovati u zavisnosti od tipa kože, uzrasta, mesta na kojem se promene javljaju i faktora koji ih pogoršavaju.

Najčešći simptomi su:

  • crvenilo kože
  • intenzivan svrab
  • suvoća i zatezanje
  • perutanje kože
  • hrapava ili zadebljala koža
  • peckanje ili osećaj toplote
  • sitne promene ili plikovi kod pojedinih oblika ekcema
  • pucanje kože, naročito na šakama
  • ranice nastale češanjem

Svrab je često jedan od najneprijatnijih simptoma. Češanje može dodatno oštetiti kožu, pojačati upalu i povećati rizik od infekcije. Zato je cilj terapije ne samo da se smanji crvenilo, već i da se prekine krug: svrab – češanje – pogoršanje kože.

Gde se ekcem najčešće javlja?

Ekcem se može pojaviti na različitim delovima tela. Kod dece se često javlja na obrazima, pregibima laktova i kolena, dok se kod odraslih često viđa na šakama, licu, vratu, kapcima, pregibima i delovima kože koji su izloženi iritansima.

Česta mesta pojave su:

  • lice i kapci
  • šake
  • vrat
  • pregibi laktova i kolena
  • stopala
  • koža oko usana
  • trup
  • potkolenice

Ekcem na šakama je posebno čest kod osoba koje često peru ruke, koriste deterdžente, dezinfekciona sredstva, rade sa hemikalijama ili nose zaštitne rukavice duže vreme.

Šta može da pogorša ekcem?

Kod ekcema je veoma važno prepoznati šta izaziva ili pogoršava simptome. Okidači nisu isti kod svih, ali postoje faktori koji se često povezuju sa pogoršanjem.

Najčešći iritansi i okidači su:

  • agresivni sapuni i kupke
  • deterdženti i sredstva za čišćenje
  • parfimisana kozmetika
  • dezinfekciona sredstva
  • hladan i suv vazduh
  • pregrevanje i znojenje
  • stres
  • gruba odeća ili vuna
  • prašina
  • alergeni iz okoline
  • često pranje ruku
  • nepravilna ili nedovoljna hidratacija kože

Izbegavanje iritansa jedan je od važnih koraka u kontroli simptoma, ali to ne znači da se ekcem rešava samo „izbacivanjem“ jednog faktora. Najčešće je potreban kombinovan pristup: nega kože, zaštita barijere i terapija kada postoji upala.

Kako se leči ekcem?

Lečenje ekcema zavisi od težine simptoma, mesta na kojem se promene nalaze, učestalosti pogoršanja i opšteg stanja kože.

Osnovni pristup najčešće uključuje:

  1. redovnu hidrataciju kože
  2. izbegavanje iritansa
  3. terapijske kreme ili masti kod upale
  4. kontrolu svraba
  5. praćenje i prevenciju ponovnih pogoršanja

NHS navodi da su osnovni tretmani za atopijski ekcem emolijensi, odnosno preparati za hidrataciju i zaštitu kože, kao i lokalni kortikosteroidi kada je potrebno smiriti upalu.

Hidratacija kože: prvi korak u kontroli ekcema

Kod ekcema koža ne zadržava vlagu dovoljno dobro. Zato hidratantne kreme, masti i emolijensi nisu samo „kozmetika“, već važan deo terapije.

Preporučuje se da se preparati za hidrataciju koriste redovno, čak i kada se simptomi smire. Njihova uloga je da obnove zaštitnu barijeru kože, smanje suvoću i pomognu da se pogoršanja ređe javljaju.

Najbolje je birati preparate koji su:

  • bez parfema
  • namenjeni osetljivoj koži
  • bogatije teksture ako je koža jako suva
  • dermatološki testirani
  • prilagođeni regiji na kojoj se koriste

Američka akademija za dermatologiju ističe da dermatolozi preporučuju hidrataciju kože svim osobama koje imaju atopijski dermatitis, jer dobro hidrirana koža ima manji rizik od pucanja, svraba i pogoršanja osipa.

Terapijske masti i kreme: kada su potrebne?

Kada je koža izrazito crvena, upaljena, svrbi ili se peruta, sama hidratacija često nije dovoljna. Tada dermatolog može preporučiti terapijske kreme ili masti koje smanjuju upalu i svrab.

Najčešće se koriste:

  • lokalni kortikosteroidi
  • nesteroidni protivupalni preparati
  • preparati za obnavljanje kožne barijere
  • terapija protiv infekcije, ako postoji sumnja na bakterijsku ili gljivičnu komplikaciju

Kortikosteroidne kreme ne treba koristiti samoinicijativno i dugotrajno, posebno na licu, kapcima, pregibima ili kod dece. Njihova jačina, dužina primene i mesto nanošenja treba da budu određeni od strane lekara. Rizik od neželjenih efekata raste kod duže upotrebe, jačih preparata, nanošenja na veće površine i upotrebe na tanjoj koži, kao što su lice i genitalna regija.

Da li ekcem može da se inficira?

Da. Kada je koža oštećena češanjem, pucanjem ili ranicama, može postati podložnija infekciji.

Na infekciju mogu ukazivati:

  • pojačano crvenilo
  • bol i toplota kože
  • žućkaste kraste
  • curenje sadržaja iz promena
  • naglo pogoršanje svraba
  • otok
  • povišena temperatura
  • promene koje se brzo šire

U tim situacijama važno je javiti se dermatologu. Ne preporučuje se samostalno mazanje jakih kortikosteroidnih krema na promene koje izgledaju inficirano, jer se terapija tada mora prilagoditi uzroku.

Ekcem kod dece

Ekcem je čest i kod dece. Može se javiti veoma rano, a simptomi često uključuju suvu kožu, crvenilo, svrab i promene na obrazima, rukama, nogama ili pregibima.

Kod dece je posebno važno da se terapija ne uvodi na svoju ruku. Koža je osetljivija, a terapija mora biti prilagođena uzrastu, regiji i težini promena.

Roditelji često pokušavaju da promene ishranu deteta misleći da je ekcem uvek posledica alergije na hranu. Iako alergije mogu imati ulogu kod pojedine dece, ekcem nije uvek znak alergije. Zato je najbolje da procenu uradi dermatolog ili pedijatar, posebno ako su promene uporne, izražene ili se često vraćaju.

Ekcem na licu i kapcima

Ekcem na licu zahteva poseban oprez, jer je koža tanja i osetljivija. Promene se mogu javiti oko očiju, na kapcima, obrazima, oko usana ili na vratu.

Kod ekcema na licu često treba proveriti da li postoji kontaktna reakcija na:

  • kozmetiku
  • kreme
  • šminku
  • parfeme
  • proizvode za kosu
  • lak za nokte
  • sredstva za čišćenje
  • zaštitne maske

Terapija za lice se razlikuje od terapije za telo, pa je važno da dermatolog odredi šta se sme koristiti i koliko dugo.

Kako negovati kožu sklonu ekcemu?

Svakodnevna nega ima veliku ulogu u kontroli ekcema. Cilj nije samo smiriti trenutno pogoršanje, već sprečiti da se koža ponovo isuši i upali.

Preporuke za negu:

  • koristite blage sindete ili uljane kupke umesto agresivnih sapuna
  • tuširanje neka bude kraće i mlakom vodom
  • hidratantnu kremu nanesite ubrzo nakon tuširanja
  • izbegavajte parfimisane proizvode
  • ne trljajte kožu peškirom, već je blago utapkajte
  • nosite pamučnu odeću ako vam vuna ili sintetika smetaju
  • štitite šake rukavicama pri radu sa deterdžentima
  • ne koristite više aktivnih kozmetičkih proizvoda istovremeno na iritiranoj koži

Ako koristite i emolijens i terapijsku kremu, NHS savetuje da se napravi razmak od 20 do 30 minuta između nanošenja, kako se terapija ne bi razblažila ili prenela na delove kože kojima nije namenjena.

Kada treba zakazati pregled kod dermatologa?

Pregled kod dermatologa preporučuje se ako:

  • crvenilo i svrab traju duže od nekoliko dana
  • promene se ponavljaju
  • koža puca, krvari ili boli
  • ekcem se javlja na licu, kapcima ili genitalnoj regiji
  • postoji sumnja na infekciju
  • dete ima izražen svrab i nemir zbog kože
  • kreme koje koristite ne pomažu
  • niste sigurni da li je u pitanju ekcem, alergija, gljivična infekcija ili psorijaza

Dermatološki pregled je važan jer se ekcem može pomešati sa drugim stanjima kože. Tačna dijagnoza omogućava da se izbegne pogrešna terapija i da se napravi plan koji odgovara baš vašoj koži.


Ekcem je upalno stanje kože koje najčešće izaziva crvenilo, svrab, suvoću i osećaj zatezanja. Može biti blag i povremen, ali i uporan, sa čestim pogoršanjima.

Pravilna hidratacija, izbegavanje iritansa i terapija koju preporuči dermatolog najvažniji su koraci u kontroli simptoma. Kada se koža posmatra pažljivo i leči na vreme, ekcem se može značajno smiriti, a kvalitet života poboljšati.

U ONE Medical klinici dermatološki pregled omogućava tačnu procenu promena na koži, prepoznavanje mogućih okidača i izbor terapije prilagođene vašem stanju kože.

Ako imate crvenilo, svrab, suvu ili ispucalu kožu koja se ponavlja, zakažite pregled dermatologa i dobijte plan nege i lečenja koji odgovara vašoj koži.